20.02.2025 Brčko distrikt BiH postao je vlasnik zaštićene oznake geografskog porijekla "Bamija iz Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine", zahvaljujući proizvođačima, čuvarima stogodišnje tradicije. Inicijativu za zaštitu pokrenuo je Voćni klub Brčko i njima ide velika zahvalnost.

Ispod je odlomak iz moje knjige Cosmopolit@n, objavljene na italijanskom jeziku 2014., a na bosanskom 2016. godine. Pričam o bamiji (bamlji) iz Palanke koja pripada Brčko Distriktu.

"Bosanskohercegovačko jelo koje Italijani malo poznaju je bamija. Na italijanskom jeziku zovu je okra (hibiskus esculentus). To je biljka porijeklom iz afričkih tropskih krajeva, uzgaja se u područjima gdje su vrućine, poznata i tamo kao okra. U drugim jezicima zovu je gombeau, gombault, okra. U Egiptu i Etiopiji nazivaju je bamiya. U nekim područjima Brazila poznata je pod imenom quiabo. Njeni plodovi su jestivi, dok je njen korijen bogat sluzi i koristi se u farmaceutskoj industriji. Stabljike od bamije se melju i obrađuju, pružajući mogućnosti stvaranja vlakana za tekstil, poznata pod imenom vlakna gombo. Bamija je u naše krajeve stigla preko Turaka.

Mislim da je danas najbolja bamija na svijetu ona koja se proizvodi u Bosni i Hercegovini. Usporedila sam je sa istom proizvedenom u Turskoj, zatim u nekim arapskim zemljama, kao i azijskim, i došla sam do tog zaključka. Bamija ili okra je biljka koja raste oko pedeset centimetara u visinu. Plodovi se beru odmah nakon opadanja cvijeta. Žene koje je proizvode ustaju rano ujutro, prije nego što izađe sunce, da bi ubrale plodove dok su još par centimetara veličine. Nakon branja, plodovi se nižu iglom na konac, jedan po jedan, tako da dobiju oblik dugačke ogrlice. Apsolutno najbolja bamija je iz Palanke, mjesta koje se nalazi u blizini Brčkog. Plodovi su vrlo mali i svi gotovo jednaki. Bamija je kod nas dosta skupa. Ustvari, u prošlosti su je u Bosni i Hercegovini konzumirale samo plemićke i bogate porodice, posebno prilikom muslimanskih praznika ili za vrijeme proslave svadbi. Kaže se da je afrodizijak i priprema se mladoženji noć prije ženidbe. Sigurna sam da je i danas bamija dragocjena u mojoj zemlji i vjerujem da mnogi Bosanci i Hercegovci nikada nisu ni probali jer se u njihovim porodicama nikada nije konzumirala.

Mojim prijateljima Italijanima zaista se sviđa bamija kad je pripremim. Dok jedemo ovo posebno jelo, ispričam im priču o njenoj proizvodnji i berbi te im pokažem "ogrlice" od bamije koje kupujem u Bosni i držim uvijek u kući."

Nedavno sam učestvovala u dvodnevnom druženju naučnih i kulturnih radnika u Gornjem Rahiću, gdje sam između ostalog pročitala ovaj tekst o bamiji, a koji smatram mojim skromnim doprinosom za promociju ove važne biljke sa područja Distrikta Brčko.

Mostar, 19. 4. 2025.

Napomena: Orginalni nizovi bamije iz mjesta Palanka