Iftar je skroman ramazanski obrok. Iftar se sastoji od nekoliko zalogaja. Poslanik se iftario sa nekoliko hurmi. Ima primjera da se u muslimana Zapadnog Balkana, iftar organizira kao svakodnevna vanramazanska obimna večera.

Što je IFTAR? Iftar je prekid sijama. U pravnom smislu iftar označava kraj dnevnog sijama (Islamčević, 2023), kraj dnevnog suzdržavanja koje traje od zore (imsak) do zalaska sunca (iftar).Kur'an kaže: „I jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore (do - imsaka, trena kada isteče sehur a nastane imsak); od tada sijamite do noći (do iftara - trena kada isteče sijam a nastupi iftar). "(El-Bekare, 187).

Za mu'mine – saime je bitno da se potpuno ispoštuje kur'anom određena iftarska granica, ta 'nit' između ramazanske obdanice, sijama (siyam) i ramazanske večeri, iftara. Sunnet je iftariti se, na vrijeme, tačno uvakat. Ako se saim iftari, makar,i malo ranije njegov sijam je pokvaren i treba ga nadoknaditi za taj dan. Ali, ako se saim i malo zakasnio sa iftarom nije dobro postupio. 

Iftar treba da bude skroman ramazanski obrok. Saim treba da spremi iftar na vrijeme. Ako je saim pozvan na iftar dužan je, također,da dođe na vrijeme. Zakasniti na iftar, ako se nema opravdan razlog, znači nepoštovanje i zanemarivanje iftara ali i ponižavanje domaćina koji je iftar priredio. Najbolje je iftarsku sofru postaviti prije zalaska sunca, iftara, na nekoliko minuta, za trenutak ostaviti priču o dunjalučkim poslovima,zatim, sjesti za sofru, gledati u postavljeno iftrasko jelo i piće, doviti, istigfariti i tako čekati ezan za akšam namaz. Od Sehl ibn-Sa’da se prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: “Ljudi će biti na dobru sve dok budu požurivali s iftarom“. (Hadis bilježe Buharija i Muslim).  

Na zajedničkim džema'atskim ili porodičnim iftarima u Bosni i Hercegovini i šire, po običaju, čim se u akšam upale kandilji ili čuje pucanj ramazanskog topa, domaćin kuće ili najstariji za iftarskom sofrom kaže:'eh, vrijeme je, omrsite se'. Učesnici iftara uzimaju čašu s vodom i 'mrse' se. Pa, dobro, Allahov poslanik je preporučio prekid sijama vodom. Također, ako netko za iftarskom sofrom zamoli najbližeg do sebe: 'dodaj mi vode da se i ja omrsim vodom', zamoljeni će mu bez pogovora dodati čašu vode. Međutim, ako pitate učesnike iftara zašto se mrse vodom ili zašto uopće govore da se mrse u vrijeme iftara, nećete dobiti odgovor. Interesantno je, muslimani – saimi balkanskog podneblja i ne razmišljaju o čemu govore, ne razmišljaju što znači riječ mrs ili glagolski oblik mrsim? Za prekid sijama ”trebalo bi upotrijebljavati izraz iftar i iftariti se (Đulan, 2008)”. Riječ mrsim znači jesti hranu koja se ubraja u mrs, hranu koja sadrži meso, jaja, mliječne proizvode i životinjske masti i vezanaje za kršćanski post.Muslimani se, u vrijeme zalaska sunca, ne mrse, oni se tada iftare, iftare se hurmama, čistom vodom ili bilo kojom drugom halal hranom, masnom (mrsnom) ili posnom.

Nadalje, iftar treba da se sastoji od nekoliko zalogaja. Poslanik se iftario sa nekoliko hurmi. Vodio je računa da broj hurmi bude neparan broj (3, 5, 7...) ili isti toliki broj gutljaja vode (Štulanović, 2020). Zatim treba klanjati akšam namaz. Poslije akšam namaza može se nastaviti sa jelom i pićem (kahva, sok, idr) ali opet umjereno. Planirati ići na jaciju namaz, teravih-namaz i ustati na sehur pred zoru.

Isto tako, iftar se ne smije pretvoriti u obimnu večeru. Ima i takvih primjera gdje se poslije obimnog jela (obimnog obroka), najčeće,ne može klanjati akšam, jacija i teravija u džema’atu. Iftar nije večera (iftariti znači; prekinuti, razdvojiti, pojesti nekoliko zalogaja, popiti gutljaj il' nekoliko gutljaja vode da se prekine sijam). 

Kada je riječ o iftaru, kao nazivu za prekid islamskog sijama, na nekim prostorima Bosne i Hercegovine, zabilježeno je, ”kako ga neki muslimani neispravno upotrebljavaju pa kažu «juftar» ili . . .  «jutar»(Đulan, 2008)”. Isto tako se na području sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, do unazad više godina,upotrebljavala riječ 'juftar' ili 'jutar'. Npr, jučer sam zakasnio na 'juftar', ili doći ću kod tebe kada se 'juftarim' ili kad se 'jutarim'.Također, 60-tih i 70-tih godina, dvadesetog stoljeća, u ramazanu se, unavedenom dijelu Bosne i Hercegovine, u govornom jeziku muslimana, mogla čuti i riječ 'večera'umjesto riječi 'iftar'.Pa tako, umjesto pozivanja najbližih komšija, rodbine i prijatelja na iftar, tokom ramazana njih se pozivalo na 'večeru'.Danas se ondje, u ramazanu, ne priprema večera niti se saime poziva na 'večeru' ili na 'jutar', već se priprema iftar i muslimani – saimi se pozivaju na iftar. Dakle, primjetan je dugogodišnji utjecaj njenih imama, muderrisa, hatiba, profesora i drugih vaiza a zatim medija islamske zajednice.

Fehim Halilović

Reference:
1. Kur'an Časni, El-Bekare, 183 i 187.
2. Islamčević, H. (2023).Materijalni imsak i duhovni iftar.https://preporod.info/bs/article/40063/materijalni-imsak-i-duhovni-iftar(21.2.2024).
3. Štulanović, M. (2020). Ramazanski post – Fikhski propisi.https://izbih.no/2020/06/07/2-1-ramazanski-post-fikhski-propisi/(21.2.2024).
4. Đulan, T. (2008),SIJAM -islamski post. https://islamskazajednica.ba/index.php/dini-islam/tekstovi/92-ramazan-i-post/5136-sijam-islamski-post(27.2.2024).