Uoči nastupanja mjeseca ramazana, Džemat Gornji Rahić u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Brčko organizuje izložbu posvećenu muderisu Abdulganiju ef. Ibrahimbegoviću, rodom iz Gornjeg Rahića.

Riječ je o ličnosti koja je tokom prve polovine 20. stoljeća obilježila značajan period u odgojno-obrazovnom radu, posebno kroz djelovanje u Čačak medresi u Brčkom, gdje je Abdulganij-efendija bio direktor i upravitelj ove važne ustanove.

Bio je izuzetno značajan pojedinac, poznat prosvjetitelj u našem narodu, koji je kroz svoj rad ostavio dubok trag u obrazovanju i vjerskom odgoju. Ustanova kojom je rukovodio izvela je mnoge generacije učenika „na selamet“, a njihovo djelovanje imalo je presudan značaj u očuvanju islama na ovim prostorima.

Kao narod i društvo, trebamo se upoznavati s prošlim vremenima i historijom te učiti iz njih. Upravo iz tog razloga ova izložba ima posebnu vrijednost jer nas podsjeća na poznate ličnosti našeg kraja koje su u svoje vrijeme bile istinski predvodnici naroda.

plakat abdulgani

Izložba će biti postavljena na 12 panoa koji prikazuju život i djelo poznatog muderisa, kao i rad Čačak medrese u Brčkom. Koncepciju izložbe uradio je Meho Manjgo iz Sarajeva.

Otvaranje izložbe bit će upriličeno u petak, 13. februara 2026. godine u 17:30 sati (poslije akšam-namaza), u centru Gornjeg Rahića — zgrada do restorana Havana.

Izložbeni prostor bit će otvoren za posjetitelje tokom narednih šest dana, sve do početka mjeseca ramazana, svakog dana u terminima od 11:00 do 13:00 sati, te u večernjem terminu od 17:30 do 19:30 sati.

logo dzematrahic.ba

Interesantni su stari podaci o našim mjestima, gdje se može mnogo toga iščitati i saznati. Pogledajmo, dakle, ko je tada živio, a ko danas. Naravno, promjena ima, jer je ipak gotovo stoljeće i po prošlo (1888. godina), a na ovim prostorima se mnogo toga izdešavalo. Vremena su bila turbulentna i, manje-više, svako je imalo svoje izazove.

Mnoge od tadašnjih porodica koje su tada bile poznate i danas postoje u Palanki, dok za neke više i ne znamo gdje su nestale — bilo da su se iselile, bilo da nisu imale potomstva koje bi ih naslijedilo, a moguće je i da su nestale zbog ratova koji su uslijedili na ovim prostorima.

U to vrijeme postojali su i nazivi dijelova mjesta, kao što su: Gornja Palanka (Brdo, Lipovac), Polje (Strana, Luke), Središte Palanke, Greda i drugi.

Godine 1888. naselje Palanka imalo je blizu 120 kuća i niz drugih objekata i sadržaja. Krajem 19. stoljeća u Palanki je postojalo više od pedeset različitih prezimena, odnosno porodica.
PALANKA MJESTO

Najbrojnije i najstarije porodice bile su:

  • Didić – 5 kuća
  • Po 4 kuće imale su porodice: Čačković, Omerašević, Lejlić, Cvolić, Delihusić, Jašarović, Džonlić, Kahrić (Karić), Tabaković i Kovačević.

Među njih vjerovatno pripadaju i porodice koje se pojavljuju pod sličnim prezimenima, kao što su: Mujčić (Bačić), Bačić (Mujčić), Husejnović zv. Dedić (Bačić) i Husejnović.

Među starije i brojnije porodice svakako spadaju i one koje su 1888. godine imale po tri kuće, a to su: Murselović, Ahmetbašić, Hasanbašić, Zukić, Pezerović, Deronić i Ramić. Takve su i porodice Atić (Muratović) i Muratović, te Islamović i Islamović (Ahmetagić).

Manje brojne porodice s po dvije kuće bile su: Zahirović, Hadžić, Pandurević zv. Sarajlija, Pitnjaković, Selimović, Kukić, Biserović i Sarajkić.

Porodice s po jednom kućom bile su: Husikić, Crnalić, Sarajlić, Srebrić, Serdarović, Sinanović, Čandžić, Tursunović (Alijčić), Mehić (Šišić), Tuzlić, Ćosić, Behaderović, Suljić (Kapetanović), Mešić (Numanović), Smajić (Bajrić), Spahić, Bešić, Zubarević, Šabić, Silajdžić i Sprečaković.

Tadašnja ulema

Vrijedi spomenuti i postojanje brojne uleme u Palanki tokom 19. stoljeća. Tada se izričito spominju:
Mula Emin Hasanbašić, Mula Alija Omerašević, Mula Numan Pitnjaković, Mula Mujo Kukić, Mula Mustafa Lejlić, Mula Omer Pezerović, Mula Emin Ahmetbašić i Mula Omer Cvolić.

Spominje se i Salih efendija Hadžić, sin pokojnog Osmana, koji je, vjerovatno, 1888. godine (ili ranije) bio imam u džamiji. Prezime Hadžić ukazuje na to da je porodica išla i na hadž.

Više o Palanki i njenim stanovnicima moći ćete saznati i pročitati kada izađe nova knjiga „Rahićki uspomenar“ broj 4, koja je trenutno u pripremi. Autori teksta su mr.sc. Rusmir Djedović i Adnan Kalesić prof.

logo dzematrahic.ba