Interesantni su stari podaci o našim mjestima, gdje se može mnogo toga iščitati i saznati. Pogledajmo, dakle, ko je tada živio, a ko danas. Naravno, promjena ima, jer je ipak gotovo stoljeće i po prošlo (1888. godina), a na ovim prostorima se mnogo toga izdešavalo. Vremena su bila turbulentna i, manje-više, svako je imalo svoje izazove.
Mnoge od tadašnjih porodica koje su tada bile poznate i danas postoje u Palanki, dok za neke više i ne znamo gdje su nestale — bilo da su se iselile, bilo da nisu imale potomstva koje bi ih naslijedilo, a moguće je i da su nestale zbog ratova koji su uslijedili na ovim prostorima.
U to vrijeme postojali su i nazivi dijelova mjesta, kao što su: Gornja Palanka (Brdo, Lipovac), Polje (Strana, Luke), Središte Palanke, Greda i drugi.
Godine 1888. naselje Palanka imalo je blizu 120 kuća i niz drugih objekata i sadržaja. Krajem 19. stoljeća u Palanki je postojalo više od pedeset različitih prezimena, odnosno porodica.
Najbrojnije i najstarije porodice bile su:
- Didić – 5 kuća
- Po 4 kuće imale su porodice: Čačković, Omerašević, Lejlić, Cvolić, Delihusić, Jašarović, Džonlić, Kahrić (Karić), Tabaković i Kovačević.
Među njih vjerovatno pripadaju i porodice koje se pojavljuju pod sličnim prezimenima, kao što su: Mujčić (Bačić), Bačić (Mujčić), Husejnović zv. Dedić (Bačić) i Husejnović.
Među starije i brojnije porodice svakako spadaju i one koje su 1888. godine imale po tri kuće, a to su: Murselović, Ahmetbašić, Hasanbašić, Zukić, Pezerović, Deronić i Ramić. Takve su i porodice Atić (Muratović) i Muratović, te Islamović i Islamović (Ahmetagić).
Manje brojne porodice s po dvije kuće bile su: Zahirović, Hadžić, Pandurević zv. Sarajlija, Pitnjaković, Selimović, Kukić, Biserović i Sarajkić.
Porodice s po jednom kućom bile su: Husikić, Crnalić, Sarajlić, Srebrić, Serdarović, Sinanović, Čandžić, Tursunović (Alijčić), Mehić (Šišić), Tuzlić, Ćosić, Behaderović, Suljić (Kapetanović), Mešić (Numanović), Smajić (Bajrić), Spahić, Bešić, Zubarević, Šabić, Silajdžić i Sprečaković.
Tadašnja ulema
Vrijedi spomenuti i postojanje brojne uleme u Palanki tokom 19. stoljeća. Tada se izričito spominju:
Mula Emin Hasanbašić, Mula Alija Omerašević, Mula Numan Pitnjaković, Mula Mujo Kukić, Mula Mustafa Lejlić, Mula Omer Pezerović, Mula Emin Ahmetbašić i Mula Omer Cvolić.
Spominje se i Salih efendija Hadžić, sin pokojnog Osmana, koji je, vjerovatno, 1888. godine (ili ranije) bio imam u džamiji. Prezime Hadžić ukazuje na to da je porodica išla i na hadž.
Više o Palanki i njenim stanovnicima moći ćete saznati i pročitati kada izađe nova knjiga „Rahićki uspomenar“ broj 4, koja je trenutno u pripremi. Autori teksta su mr.sc. Rusmir Djedović i Adnan Kalesić prof.
